Informacioni sistem / Programski moduli

FIN - Finansijsko knjigovodstvo

Segment finansijskog knjigovodstva je centralni segment u knjigovodstvu. Tu se nalaze sve promene bazirane na kontnom planu, bilo direktnim unosom (knjiženjem) finansijskih naloga, bilo automatskim knjiženjem iz izvornih dokumenata ili iz obrada.

Direktno knjiženje predstavlja unos finansijskog naloga (izvod, blagajna, ...). Automatsko knjiženje pretpostavlja automatsko kreiranje finansijskog naloga kada se izvrši neka obrada knjiženja u finansijsko. To može biti knjiženje kalkulacija, faktura, ...

Kako god da se nalozi knjiže oni čine osnovnu bazu podataka u finansijskom knjigovodstvu, odnosno njihov skup čini glavnu knjigu. U glavnu knjigu se knjiži samo analitika, ali ne i sintetika.

Svi podaci koji su proknjiženi u finansijsko knjigovodstvo, bilo direktno bilo automatski mogu se videti opcijom [FINANSIJSKO/Nalozi]. Osnovna polja sloga podataka (stavke) u finansijskom knjigovodstvu su: konto, analitika, datum, dokument, duguje i potražuje. Dakle to je centralna evidencija baze podataka finansijskog knjigovodstva. U njoj su integrisani glavna knjiga i kupci – dobavljači.

Ne knjiži se sintetika već samo analitika. Sintetika se dobija kroz izveštaje. Iz te evidencije sve dalje proističe: izveštaji, obrade kao na primer: kartice, specifikacije, finansijski dnevnici, zaključni list, bilans uspeha i stanja, zaključna knjiženja, izveštaji kupaca i dobavljača, ...

Osnovni šifarnik za koji se vezuje svaka promena u finansijskom knjigovodstvu je kontni plan. Programski segment - finansijsko knjigovodstvo - je namenjen za korišćenje od strane stručnih lica u knjigovodstvu.

1. ŠIFARNICI
1.1. Kontni plan
1.2. Vrste promena
1.3. Kupci – dobavljači, ili komitenti
1.4. Poslovnice
1.5. Sektori
1.6. Analitike – ostale
2. EVIDENCIJE
3.1. Finansijski nalog
3. IZVEŠTAJI
3.1. Kupci – dobavljači
3.1.1. Uporedna specifikacija
3.1.2. Pregled za kompenzacije
3.1.3. IOS-i (izvod ostvorenih stavki)
3.1.4. Potraživanja
3.1.4.1. Dospela – nedospela - metod IOS-a
3.1.4.2. Dospela – nedospela - metod salda
3.1.4.3. Uporedna dospela – nedospela potraživanja
3.1.4.4. Dospela po periodima
3.1.4.5. Nenaplaćena potraživanja
3.2. Glavna knjiga
3.2.1. Finansijska kartica
3.2.1.1. Kartoteka
3.2.1.2. Kartica više konta
3.2.1.3. Sintetička kartica
3.2.2. Finansijski dnevnik
3.2.3. Salda konta
3.2.4. Specifikacije
3.2.6. Hijerarhijski pregled konta
3.2.7. Pregled knjiženja FIN
3.2.8. Zakljuèni list
4. OBRADE - OBRAČUNI
4.1. Zaključna knjiženja
4.2. Bilansi uspeha i stanja (ove opcije su bez garancije zbog ćestih izmena u propisima koje se često dešavaju u periodu kada se ne mogu na brz i adekvatan način pravovremeno implementirati u IP)
4.3. Zatvaranja otvorenih stavki metodom salda
4.4. Nenaplaćena potraživanja i knjiženje na sumnjiva i sporna potraživanja
4.5. Prenos početnog stanja iz prethodne godine
4.6. Prepis šifarnika – iz prethodne godine

FIN_KD- Finansijsko knjigovodstvo kupci/dobavljači

Programski segment FIN_KD predstavlja deo segmenta za finansijsko knjigovodstvo koji se odnosi na praćenje kupaca i dobavljača.

1. ŠIFARNICI

1.1. Kontni plan

1.2. Vrste promena

1.3. Kupci – dobavljači, ili komitenti

1.4. Poslovnice

1.5. Sektori

1.6. Analitike – ostale

2. EVIDENCIJE

3.1. Finansijski nalog

3. IZVEŠTAJI

3.1. Kupci – dobavljači

3.1.1. Uporedna specifikacija

3.1.2. Pregled za kompenzacije

3.1.3. IOS-i (izvod ostvorenih stavki)

3.1.4. Potraživanja

3.1.4.1. Dospela – nedospela - metod IOS-a

3.1.4.2. Dospela – nedospela - metod salda

3.1.4.3. Uporedna dospela – nedospela potraživanja

3.1.4.4. Dospela po periodima

3.1.4.5. Nenaplaćena potraživanja

3.2. Glavna knjiga

3.2.1. Finansijska kartica

3.2.1.1. Kartoteka

3.2.2. Specifikacije

4. OBRADE - OBRAČUNI

4.1. Prenos početnog stanja iz prethodne godine

4.2. Prepis šifarnika – iz prethodne godine

POGON – Pogonsko knjigovodstvo (u užem smislu)

Programski segment „Pogonsko knigovodstvo u užem smislu“ predstavlja evidentiranje, knjiženje i praćenje promena na kontima klase 9 (pogonsko knjigovodstvo) u okviru segmenta „finansijsko knjigovodstvo“. Izveštaji ovog segmenta su isti kao izveštaji segmenta „finansijsko knjigovodstvo“. Od posebnih opcija ovog segmenta navode se:

  1. Definicija rasporeda troškova (definiše konta klase 9 na osnovu konta klase troškova sa iznosom ili procentom vrednosti)

  2. Kontrola rasporeda troškova (kontrola ravnoteže: konta troška u knjigovodstvu – konta klase 9 u pogonskom)

  3. Knjiženje (obrada) rasporeda troškova (automatsko formiranje fin. naloga klase 9 na osnovu fin.naloga ukojima su proknjiženi troškovi, a na osnovu definicije rasporeda troškova)

Sve tri opcije su integralni deo opcije „Finansijski nalozi“ (na okruženju i/ili na obradi).

DEV_FIN – Devizno finansijsko knjigovodstvo

Programski segment DEV_FIN nasleđuju segment FIN sa svim svojim funkcionalnim karakteristikama. Dodatna osobina ovog segmenta je mogućnost da se u finansijskom nalogu unose dodatni podaci: šifra valute, valutno duguje, valutno potražuje i kurs. Postoje finansijski izveštaji koji preikazuju stanja po valutnim veličinama i to su:

  1. Finansijske kartice devizne

  2. Devizni IOS-i

  3. Devizni finansijski dnevnik

  4. Specifikacija po ugovorima devizna

  5. Devizna dospela potraživanja kupaca - dobavljača

  6. Obračun kursnih razlika

  7. Kursna lista

  8. Zaključni list

BLAG – Blagajna

Blagajničko poslovanje je poseban programski segment koji se odnosi na ulazno-izlazne promene u blagajni. Programski segment ‘Blagajna’ obuhvata knjiženje naloga za naplatu i isplatu blagajne, automatsko knjiženje u finansijsko knjigovodstvo, pdv evidencije (kada je to potrebno) i blagajnički izveštaj odnosno dnevnik blagajne.

1. Šifarnici

KAM – Obračun kamata

  1. Podešavanje parametara za obračun

  2. Inicijalizacija podataka

  3. Obračun kamata

  4. Pregled i štampa obračunatih kamata

  5. Podešavanje parametra sadrži sledeće:

    • definicija metoda obračuna kamata

    • izbor kamatnih stopa

    • izbor režima rada obračuna

    • definisanje limita za obračun

    • definisanje perioda iz koga se uzimaju podaci za obračun

    • definisanje standardnih klauzula koje se pojavljuju u štampi na kamatnom listu

  6. Obračun kamata

    • Obračun kamate na bazi podataka iz finansijskog knjigovodstva

    • Obračun kamata na bazi zadatih podataka

  7. Pregled i štampa obračunatih kamata

E_BANK - Veza sa e_bank programom

  1. Automatsko praćenje ili prenos naloga za plaćanje

  2. Preuzimanje i automatsko knjizenje izvoda u Info program

Na programski segment E_BANK ne dajemo garanciju jer njegova funkcionalnost zavisi od e_banking programa koji koristi banka. Ovaj program je primenjiv u komunikaciji sa nekoliko programa banaka koji su navedeni u našim programskim opcijama.

RINO_OBAVEZE – Eksport obaveza/racuna iz Infosys programa u xml datoteku

Podaci o obavezama/racunima iz finansijskog knjigovodstva u Infosys programu bice eksportovani u xml datoteku prema strukturi definisanoj u "Uputstvu o formatu i nameni poruke za elektronsku razmenu podataka u sistemu za registar izmirenja novcanih obaveza - RINO V.01" koje je izdalo "Ministarstvo finansija i privrede - Uprava za trezor - Centrala u Beogradu - Sektor za informacione tehnologije".

Korisnici ce u opciji za eksport moci da zadaju period obaveza/racuna, kao i da izaberu konta, vrste dokumenata, komitente (šifarnik Kupaca/Dobavljaca), analitike (šifarnik Analitika), poslovnice i sektore. Predvideno je i da korisnici mogu da definišu i sacuvaju razlicite varijante izbora konta i vrsta dokumenata. Izborom snimljene varijante na dijalogu ce automatski biti podešeni filteri za konta i vrste promena. Na osnovu zadatih parametara (period, konta, vrste promene ...) bice formiran pregled obaveza/racuna. Korisnici ce moci i da selektuju racune koji ce biti ekportovani u xml datoteku.

XML datoteku kreiranu iz Infosys programa bice moguce importovati u excel obrazac (Rino.xls) i dalje nastaviti prema uputstvu za RINO aplikaciju

RINO_IZMIRENJA – Formiranje datoteke sa izmirenjima za RINO aplikaciju

Omogućeno je formiranje datoteke sa izmirenjima iz Infosys programa u xml formatu koja se može učitati u Excel obrazac, na karticu (sheet) "Izmirenja". Potrebno je da korisnik, prilikom unosa izvoda, upisuje podatke o šifri banke i jedinstvenom broju naloga. Podatke treba dosledno upisivati u polje ili deo polja u finansijskom nalogu: na primer, u opisu knjiženja upisati u formatu BBB- NNNNNNNNNNNNNNNN, gde je BBB šifra banke, a NNNNNNNNNNNNNNNN jedinstveni broj naloga. Takođe, neophodno je unositi tačan broj dokumenta dobavljača. Infosys kreira datoteku sa izmirenjima na osnovu pregleda uplata dobavljačima u izabranom periodu i xml datoteke sa neizmirenim obavezama (novcane_obaveze.xml) koja se formira iz RINO aplikacije. Prilikom kreiranja datoteke vrši se i kontrola ukupnih iznosa izmirenja i iznosa obaveza. Ukoliko je iznos izmirenja veći od iznosa obaveze biće prikazani sporni dokumenti.

Kreirana xml datoteka se, zatim, učitava u Excel obrazac na karticu "Izmirenja" i korisnici treba da nastave sa radom prema uputstvu za RINO.